Ua aʻo ʻia ka nele i nā ʻīlio
ʻO nā'īlio

Ua aʻo ʻia ka nele i nā ʻīlio

ʻOiaʻiʻo, ua lohe kēlā me kēia o kākou i ka huaʻōlelo "leaned helplessness". Akā ʻaʻole maopopo ka poʻe āpau i ke ʻano o kēia huaʻōlelo. He aha ka mea i aʻo ʻole ʻia a hiki ke ulu i loko o nā ʻīlio?

He aha ka mea i aʻo ʻole ʻia a hiki i nā ʻīlio?

ʻO ka hua'ōlelo "aʻo i ka nele"i hoʻolauna ʻia e ka ʻAmelika psychologist ʻo Martin Seligman i nā makahiki 60 o ke kenekulia iwakālua. A ua hana ʻo ia i kēia ma ke kumu o kahi hoʻokolohua me nā ʻīlio, no ka manawa mua i aʻo ai i ka helplessness, e ʻōlelo paha kekahi, ua hoʻopaʻa inoa ʻia i nā ʻīlio.

ʻO ke kumu o ka hoʻokolohua penei.

Ua māhele ʻia nā ʻīlio i 3 pūʻulu a waiho ʻia i loko o nā hīnaʻi. ma kahi:

  1. Ua loaʻa i ka hui mua o nā ʻīlio nā haʻalulu uila, akā hiki ke hoʻololi i ke kūlana: kaomi i ka lever a hoʻōki i ka hoʻokō.
  2. Ua loaʻa i ka hui ʻelua o nā ʻīlio i nā haʻalulu uila, akā naʻe, ʻaʻole like me ka mua, ʻaʻole hiki iā lākou ke pale aku iā lākou ma kekahi ʻano.
  3. ʻAʻole i loaʻa i ka hui ʻekolu o nā ʻīlio i nā haʻalulu uila - ʻo ia ka pūʻulu mana.

I ka lā aʻe, ua hoʻomauʻia ka hoʻokolohua, akā,ʻaʻole i hoʻokomoʻia nā'īlio i loko o ka hale paʻa, akā i loko o ka pahu me nāʻaoʻao haʻahaʻa i hiki ke lele maʻalahi. A hoʻomaka hou e hoʻokuʻu i ke au. ʻO ka ʻoiaʻiʻo, hiki i kekahi ʻīlio ke pale koke iā lākou ma ka lele ʻana i waho o ka pōʻino.

Eia naʻe, ua hiki mai kēia.

  1. ʻO nā ʻīlio mai ka hui mua, nona ka mana e hoʻōki i ke au ma ke kaomi ʻana i ka lever, lele koke i waho o ka pahu.
  2. ʻO nā ʻīlio o ke kolu pū kekahi i lele koke i waho.
  3. ʻO nā ʻīlio mai ka pūʻulu ʻelua ke ʻano hoihoi. Holo mua lākou a puni ka pahu, a laila moe wale i ka papahele, ʻōhumu a hoʻomanawanui i nā hoʻokuʻu ikaika loa.

ʻOi aku ka ʻino, inā lele ʻino nā ʻīlio o ka hui ʻelua akā ua hoʻihoʻi ʻia i loko o ka pahu, ʻaʻole hiki iā lākou ke hana hou i ka hana i kōkua iā lākou e pale i ka ʻeha.

ʻO ia ka mea i kapa ʻia ʻo Seligman "aʻo kōkua ʻole" i loaʻa i nā ʻīlio ma ka hui ʻelua.

Hoʻokumu ʻia ka nele i ke aʻo ʻana inā ʻaʻole hiki i ke kanaka ke hoʻomalu i ka hōʻike ʻana i nā mea hoʻoulu ʻole (ʻoluʻolu, ʻeha).. I kēia hihia, ho'ōki ia i nā ho'āʻo e hoʻololi i ke kūlana a loaʻa kahi hopena.

No ke aha i pilikia ai ke aʻo ʻole i nā ʻīlio?

ʻO kekahi poʻe cynologists a me nā mea nona ka hoʻohana ʻana i nā ʻano hana koʻikoʻi o ka hoʻonaʻauao a me ka hoʻomaʻamaʻa ʻana, e pili ana i ka hoʻohana ʻana i ka hana hoʻomāinoino, hoʻokumu i ka helplessness i aʻo ʻia i nā ʻīlio. I ka nānā mua ʻana, ʻoluʻolu paha kēia: e hoʻolohe ʻo ia ʻīlio me ka kānalua ʻole a ʻaʻole hoʻi e hoʻāʻo e hōʻike i ke kūʻē a "haʻi i kona manaʻo iho." Eia naʻe, ʻaʻole ʻo ia e hōʻike i ka hoʻomaka ʻana, nalowale ka hilinaʻi i ke kanaka a hōʻike iā ia iho me ka nāwaliwali loa i kahi e pono ai e ʻimi i kahi hopena iā ia iho.

He pōʻino nō hoʻi ke olakino o ka ʻīlio ke kūlana o ka naʻauao ʻole. Hoʻokumu ia i ka hoʻomohala ʻana o ke koʻikoʻi mau a me nā pilikia pili i ka noʻonoʻo a me ka physiological.

No ka laʻana, ʻo Madlon Visintainer, i kāna mau hoʻokolohua me nā ʻiole, ua ʻike ʻo 73% o nā ʻiole i aʻo i ke kōkua ʻole i make i ka maʻi kanesa (Visintainer et al., 1982).

Pehea e hoʻokumu ʻia ai ka hemahema i aʻo ʻia a pehea e pale aku ai?

Hiki ke hoʻokumu ʻia ka nele i ke aʻo ʻana i kēia mau hihia:

  1. Ka hemahema o na rula maopopo.
  2. ʻO ka huki mau a me ka hauʻoli ʻole o ka mea nona.
  3. Nā hopena ʻike ʻole ʻia.

Hiki iā ʻoe ke aʻo pehea e hoʻonaʻauao ai a hoʻomaʻamaʻa i nā ʻīlio ma ke ʻano kanaka, me ka ʻole o nā hopena maikaʻi ʻole no ko lākou olakino a maikaʻi noʻonoʻo, me ka hoʻohana ʻana i kā mākou papa wikiō.

Waiho i ka Reply